Klub 138.br HV Goranski risovi – Program obilježavanja 30. obljetnice „VRO BLJESAK„ Sastanak Kluba 138.br HV Goranski risovi 24.travnja u vezi obilježavanja 30.obljetnice VRO BLJESAK
OBILJEŽAVANJE 10.GODIŠNJICE SMRTI BRIGADIRA IVANA GAŠPARA Sinj, 28.veljače 2025.godine Delegacija Kluba 138. brigade HV Goranski risovi, na čelu s predsjednikom Kluba Željkom Sokolom te predsjednicima podružnica Čabar, Duškom Hobarom i Lokava, Borisom Liscem, 28. veljače 2025. godine, zajedno s predstavnicima Udruge hrvatskih branitelja ‘’Veterani 126. Brigade’’ Sinj, predsjednikom Vlatkom Bandalom i tajnikom Filipom Ratkovićem, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u mjestu Potravlje, na području Grada Sinja, obilježila je 10. godišnjicu smrti brigadira Ivana Gašpara, prvog ratnog zapovjednika 138. brigade HV. Pored ranije navedenih članova, u delegaciji Kluba 138. brigade HV bili su Tomo Vučić, Damir Lisac, Ivica Andlar, Milivoj Diklić i Zdenko Holenko. Molitvu nad grobom brigadira Ivana Gašpara predvodio je župnik iz Potravlja fra Ante Čovo. Osim odavanja počasti prvom zapovjedniku 138. brigade HV Goranski risovi, posjet Gradu Sinju, zahvaljujući članovima Udruge hrvatskih branitelja ‘’Veterani 126. brigade’’ Sinj iskorišten je i za upoznavanje s dijelom ratnih zbivanja na ovom području kao i za obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti Grada Sinja i cetinskog kraja. O miniranju i akciji oslobađanja brane Peruća članove Kluba opširno je upoznao presjednik Udruge 126. br Sinj, Vlatko Bandalo, umirovljeni brigadir i sam sudionik te akcije. Operacija Peruća izvedena je od 27. do 28. siječnja 1993. godine i izvedena je kao neplanirana jer su tijekom operacije Maslenica, pobunjeni Srbi, kao odmazdu za oslobađanje Maslenice minirali branu Peruća. Zahvaljujući britanskom UNPROFOR-cu Marku Nicholasu Grayu, koji je tijekom kolovoza 1992. godine samoinicijativno u dva navrata pustio vodu kroz pomoćne kanale čime je razina vode u jezeru pala za 4 metra, brana nije popustila, a hrvatske su snage odmah nakon detonacije krenule u oslobađanje brane. Nakon oslobođenja brane, brana je zatrpavana i osiguravana da ne bi došlo do proboja čime bi se ispustio vodeni val od 460 milijuna prostornih metara vode koji bi potopio sva naselja koja se nalaze nizvodno uz rijeku Cetinu. U operaciji je oslobođena brana Peruća i okolna naselja oko nje u površini od 140 četvornih kilometara. U nastavku posjeta Gradu Sinju, članove Kluba 138. br primili su gradonačelnik Sinja Miro Bulj i njegov zamjenik Denis Bobeta. Tom su prilikom zajedno položili cvijeće i zapalili svijeće na spomeniku hrvatskim braniteljima ispred gradske Uprave i na spomeniku prvom predsjedniku Franji Tuđmanu. U sklopu ugodnog druženja tijekom prijma kod gradonačelnika Grada Sinja, predsjednik Kluba Željko Sokol uručio je prigodne poklone gradonačelniku Sinja Miri Bulju i predsjedniku Udruge 126. brigade Vlatku Bandalu. Članovima Kluba, isto tako, uručeni su prigodni pokloni od strane gradonačelnika i predsjenika Udruge 126. brigade. Nakon prijma kod gradonačelnika, članovi Kluba obišli su Franjevački samostan Svetište Gospe Sinjske gdje im je fra Gabrijel Jurišić, znanstvenik i povjesničar, održao kratko ali vrlo sadržajno I nadahnuto predavanje o povijesti naseljavanja cetinskog kraja i nastanku ovog samostana. Iza toga članovima Kluba organiziran je posjet Muzeju sinjske alke. Muzejski postav uključuje mnoštvo odora, opremu i oružje sinjskih alkara te alkarske statute i pravilnike koje donosi u suvremenoj digitalnoj formi. Posebnu atrakciju postava predstavlja prikaz alkarske povorke načinjen u prirodnoj veličini a prikazana je i rekonstrukcija bitke pod Sinjem iz 1715. gdje će posjetitelji u multimedijalnom okruženju moći doživjeti tu slavnu bitku. Posjet Gradu Sinju završio je obilaskom i ručkom u Veteranskom centru Sinj. Sa smještajnim kapacitetima(130 kreveta) i svim drugim sadržajima i uslugama koji su na raspolaganju korisnicima članove Kluba upoznala je savjetnica u Centru Mara Vladović. Na kraju, želimo se zahvaliti predsjedniku i tajniku Kluba 126. brigade, Vlatku Bandalu i Filipu Ratkovićevu, na izuzetno organiziranom i sadržajnom posjetu Gradu Sinju, s nadom da će im se Klub 138. br uskoro moći na isti način ili barem dijelom odužiti. Tekst Zdenko Holenko, fotografije članovi Kluba 138.br HV Goranski risovi, uredio admin
U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI OBILJEŽEN DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH I DAN MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA Rijeka, 15.siječnja 2025. Povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reitegracije hrvatskog Podunavlja te Dana Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ delagecije udruga proizišlih iz Domovinskog rata sa delegacijama Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke položile su vijence i zapalile svijeće u aleji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Centralnom križu na gradskom groblju Drenova te Mostu hrvatskih branitelja na Delti. https://www.youtube.com/watch?v=_fc0sYp4egM Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih. Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. Tekst sabor-rh.hr, fotografije ZUDR/Uredio Stanislav Linić
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježeni su u Skradu polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća. Skrad, 18.10.2024. Ovom prigodom, predstavnici Općine Skrad, predvođeni predsjednikom Općinskog vijeća Tončekom Kezeleom, te predstavnici Kluba 138. brigade HV – podružnice Skrad, predvođeni predsjednikom Josipom Liscem, odali su počast na centralnom križu i grobu Josipa Blaževića Blaža, poginulog hrvatskog branitelja i pripadnika 138. brigade HV Goranski risovi Tekst i fotografije Zdenko Holenko
PLEŠCE: DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA I DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE Plešce, 18.studeni 2024. Uz nazočnost hrvatskih branitelja, predstavnika udruge hrvatskih branitelja, predstavnika MO Plešce, DVD Plešce, gradske organizacije SDP-a Čabar i gradske organizacije HDZ-a Čabar, te župljana naših župa, danas je služena sveta misa za sve poginule hrvatske branitelje i našeg Joška Janeša. Iz propovijedi župnika,vlč Josipa Tomića: U propovjedi je župnik povezao žrtvu svetih apostola Petra i Pavla čijih bazilika Rimu danas obilježavamo obljetnicu, te žrtvu hrvatskih branitelja: Ujedno se zapitao, tj. da zapitamo svatko sami sebe, koliko danas smo spremni na žrtvu za vjeru i dom? Kako je istakao nadbiskup zagrebački danas u Vukovaru, jesmo li u ovom vremenu spremni braniti vrijednosti obitelji, vjere i Domovine? Ili smo sebični i mislimo svaki na sebe, puštajući da nam drugi kroje pravdu i narodnu sudbinu? Da li gledajući današnju narodnu i društvenu situaciju, punu korupcije, prevara, zakidanja radnika, odlaska mladih na tzv. zapad, varanja Države, nepoštivanja ljudskog života, života bez poštivanja Božjih i crkvenih zapovjedi gdje se nenormalno pokazuje kao “normalno”, a normalno ismijava i izruguje – možemo mirno reći da je ovo Domovina za koju su ginuli naši hrvatski branitelji? Što god se gradi bez Boga u konačnici urušava ljudske odnose i vrijednosti, a dovodi društvo kakvo je na “zapadu” i kakvo sigurno ne želimo kod sebe, te da u takvom okruženju žive naše obitelji, mladi i djeca. U svetoj misi, mnoštvo puta se spominje “žrtva”, a prije same pričesti služitelj euharistije moli “molimo, ne gledaj naše grijehe, nego vjeru svoje Crkve” što nam je poticaj da na temelju zahvalnosti Kristu i svetim apostolima priznajemo da smo griješni, i neprestano se popravljamo. Zato nemojmo samo kritizirati političare, nego mjenjajmo prvo sebe i svoje ponašanje, svoj odnos prema Bogu i prema ljudima. Jer o nama svima ovisi kakvo ćemo društvo stvarati i stvoriti. Neka nam Bog pomogne da i u našoj dragoj Hrvatskoj, po žrtvi naših branitelja, po našim molitvama i primjeru, zavlada Kristovo kraljevstvo pravde, istine i mira. Nakon mise svi nazočni su se u ophodu uputili na župno groblje gdje je pred središnjim križem obavljeno polaganje svijeća, a potom molitva za sve poginule i umrle hrvatske branitelje. Hvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali i poduprili ovu inicijativu sjećanja. Tekst i fotografije vlč. Josip Tomić
ODALI SMO POČAST ŽRTVAMA ŠKABRNJE Škabrnja, 18.11.2024. Škabrnja je obilježila 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja. U obilježavanju Dana sjećanja, među ostalima, sudjelovali su predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ministri Marija Vučković, Damir Habijan, Ivan Šipić, Šime Erlić i Tonči Glavina. Mimohod “Korak po korak” kretao se od Trga dr. Franje Tuđmana do mjesnog groblja sv. Luke gdje su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja. Pripadnici Kluba 138.br HV “Goranski risovi”, zajedno sa udrugom 128.HV “Sveti Vid” Rijeka sudjelovanjem u Škabrnji su odali počast žrtvama stradali u borbama za obranu Škabrnje. Prema nekim procjenama u mimohodu je bilo oko 15 tisuća učesnika. Izvor tekst i fotografije Darko Kolenc /uredio Stanislav Linić
Članovi UDVDR HŠ Podružnice Delnice odali počast braniteljima Pakraca i Kusonja Pakrac, 18. studeni 2024. Pedesetak članovi UDVDR HŠ Podružnice Delnice posjetili Pakrac i Kusone, mjesta stradanja u Domovinskom ratu povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Posjetili Muzej vojne i ratne povjesti u PKrcu te zapalili svijeću u centru Pakraca na spomenik za sve poginule branitelje iz Domovinskog rata. Nakon toga posjetili Kusonje i zapalili svijeću kod kapelice u Kusonjama koja je sagrađena u čast poginulim braniteljima iz kuće na BROJU 55.Nakon toga obišlo se groblhe i zapalila svijeća kod križa i aleje poginulih hrvatskih branitelja koji su položili živote na Pakračkoj bojišnici. Obišao se i spomenik u znak sjećanja na poginule branitelje koji su dali život u obrani Daruvara! Tekst i fotografije Milivoj Dikl Foto galerija
MIMOHODOM SJEĆANJA U DELNICAMA I PREDAVANJEM U OŠ “PETAR ZRINSKI” ČABAR-PODRUČNA ŠKOLA GEROVO ODANA POČAST VUKOVARU I ŠKABRNJI Delnice, 15. studeni 2024. U organizaciji Grada Delnice danas je mimohodom obilježen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Obilježavanje je počelo u crkvi sv. Ivana Krstitelja svetom misom i prigodnim programom, nakon čega je od crkve krenula kolona sjećanja koja je prošla Supilovom, Sajmišnom, Ulicom Matice hrvatske i Ulicom braće Šnajder do murala »Vukovar ‘91« u Ulici Ante Starčevića gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. U koloni su, pored gradonačelnice Delnica Katarine Mihelčić i članova gradskog vijeća, sudjelovali i: predstavnici Kluba 138.br HV “Goranski risovi” na čelu sa brigadnim generalom Miljenkom Balenom, ratnim zapovjednikom 138.br HV, HVIDR-a GORSKI KOTAR, UDVDR, predstavnici ostalih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici OSRH-a, vatrogasci, učenici osnovne i srednje škole i građani. Gerovo, 15. studeni 2024. Učenici i učitelji Osnovne škole ” Petar Zrinski” Čabar -Područna škola Gerovo odali su počast žrtvi Vukovara i Škabrnje u Domovinskom ratu. Održan je sat predavanja uz aktivno sudjelovanje učenika koji su izradili pano sa pismenim porukama maketu vodotornja, simbola stradanja Vukovata te svoje radove izložili na trgu u Gerovu gdje su zapali svijeće. Predavanje za djecu Područne škole Gerovo održao je voditelj škole Martin Kvaternik . Radovi učenika Osnovne škole ” Petar Zrinski” Čabar -Područna škola Gerovo Foto galerija: Mimohod sjećanja u Delnicama Izvor: tekstovi Marinko Krmpotić Novi List i Ivan Šoštarić/fotografije FB profil Igor Pleše i Ivan Šoštarić/uredio Stanislav Linić
Klub 138. br HV Goranski risovi
Kontakt:
Dokumenti:
Aktivnosti Kluba 138.br HV Goranski risovi financijski podupiru:
